Login

Susret na Kaptolu 28.6.

Mario Essert, 30.06.2016. 00:00

Susret na Kaptolu 28.6. u 19,30 h

Nastavili smo rad na autentičnoj i najstarijoj Pavlovoj poslanici 1 Solunjanima. Pročitali smo mjesta na kojima se spominju bogoslovne krjeposti: vjera, ufanje (nada) i ljubav.

Na dva mjesta u poslanici sve tri krjeposti spominju se zajedno: 1, 3 i 5, 8.

Djelotvornost vjere predstavlja djelotvorna Riječ Božja odnosno redovito čitanje Bogom nadahnutog Svetog pisma. Bog dakako nadahnjuje i druga djela ljudskog stvaralaštva, međutim za naše spasenje ključna je Riječ Božja. Bog u 2, 13 govori o sebi. Bog je živ i istinski je. Pashalni misterij povezan je s Isusom Kristom.

Parusija je ponovni Kristov dolazak.

(za nastavak čitanja klikni na gornji naslov članka: Susret na Kaptolu)

 

U to doba pogani u Solunu nisu imali nikakva evanđelja a nisu poznavali ni Stari zavjet. Jedino što su imali bili su Pavlovi nagovori i njegove poslanice. Da bi ih što bolje osposobio za kršćanski život ohrabruje ih i daje im naputke kako trebaju živjeti u Kristu da bi jednoga dana mogli biti sa Kristom. Pavao nastoji pripremiti kršćane da budu spremni za ponovni Kristov dolazak.

Djelotvorna vjera i zauzeta ljubav

Zauzeta ljubav je moralno-etički vid ispunjavanja Božje volje

Kad vjerujem onda tako nastojim i živjeti

U 4,3-12 govori se o volji Božjoj za kršćanina: svetost, bratoljublje

Kršćanska zajednica treba se po tome razlikovati od svoje okoline,

ona je izabrana zajednica 1,4

zahtjevi zajedničkog života 5, 12-22.

Pri tom valja ostati budan 5,8   da se izbjegne Sud, i da se spasimo od gnjeva

 

Krivo je govoriti o dijelovima čovjeka, kao da čovjek nije cjelina, pa se esto govori samo o duši što potječe od starog platonskog – grčkog, helenistikog pogleda na svijet, tako često govore i mnogi svećenici, to je pogrješno

Moramo reći «ja», a ne duša.

Grč. Had je hebr. Šeol

Pavao je morao ohrabrivati kršćane i govoriti im kako umiranje nije konačna stvar u njihovu životu nego priprema za život s Kristom. Naime, stalno su iščekivali Kristov dolazak, pa neki nisu htjeli niti raditi.

Pavao je rekao da će i kršćani umrli u Kristu biti Kristovi.

Biti u Kristu znači imati vjeru i ljubav, ako je zajednica takva, onda će i biti s Kristom. U tome je naša nada.

Slike Kristova dolaska su posuđene iz židovske apokaliptike: čete anđela i dr. To je posebna književna vrsta koja je zadnja ušla u kanon. Ali toga nema! O anđelima ni dogmatika ništa ne kaže. To treba naglasiti obzirom na sveopću poplavu literature o anđelima koja uopće nije utemeljena.

Spasenje znači: biti s Kristom, -  prije toga valja sve izdržati, da sve prijeđe preko nas a mi da ustrajemo!

Rimski imperij nudio je svojim podanicima sigurnost, mir i spasenje. Car je bio u rangu spasitelja (Soter). Židovi su u Rimskom carstvu imali posebne povlastice za razliku od drugih naroda, ali su morali moliti i prinositi žrtve za zdravlje cara. Zato ih drugi narodi baš nisu voljeli. A voljeli su i iskoristiti svoj položaj u finacijskom smislu. Oni su zbog svog monoteizma izborili privilgije. Rimljani su zapravo htjeli sve pokorene narode integrirati u Rimsko carstvo (ta njihova ideja bila je preteča današnje Europske Unije), koja je kasnije postala ponovno aktualna u vrijeme Karla Velikog, u vrijeme Napoleona, da bi konačno zaživjela u 20.st.

Pavao objašnjava kršćanima da oni ne mogu očekivati spasenje i mir od Rima nego jedino u Isusu Kristu.

U 2, 14 Pavao opisuje Židovske progone protiv sebe i svojih suradnika, jer im je Pavao svojim nagovorima otimao pogane i privodio ih kršćanstvu pa su Židovi gubili svoje kontakte a s time i financijsku korist!

Zato Židovi i dan danas ne vole Pavla. Nastojali su Pavla politički okriviti, kao i Isusa, jer su ga se jedino tako mogli riješiti. Naim, Rimljane nije bilo briga za vjeru i njihove vjerske sukobe ali ih je i te kako bilo briga za politiku.

Židovi su bili helenizirani i prije Aleksandra Makedonskog.

Postoji jedna zanimljiva knjiga autora: Jan Assmann - Mojsije Egipćanin., izd. Verbum

(U ovoj briljantnoj studiji, Mojsije Egipćanin, svjetski poznati egiptolog Jan Assmann pruža nekoliko izazovnih novih nalaza iz rane povijesti monoteizma, te novo čitanje mjesta koje Egipat ima u modernoj zapadnoj kulturi, stavljajući oboje u širi kontekst teorije kulturalne memorije.)

 

Djela apostolska nastala su 90-tih godina prvog stoljeća. U 1.stoljeću problemi kršćana nisu bili jako veliki, tek kasnije počeli su žestoli progoni kršćana, (Neron, Dioklecijan i dr.), a koji su trajali sve do 313.god. do Konstantinovog proglasa o kršćanstvu kao državnoj religiji.

 

U Adventu se često čita odlomak iz Iz 59,17 - a koji je u Pavlovoj poslanici 1 Sol 5, 8.

Na početku i na kraju poslanice su vjera, ljubav i nada!

Ako povjerujemo Božjoj Riječi, onda će nas Božja Riječ animirati na djelovanje.

 

Evo još jednog zanimljivog članka: Uloga žena u Pavlovim zajednicama – autorica:  Marlis Gielen, prof. na fakultetu u Salzburgu (nažalost samo na njemačkom).

 

Ugodno ljeto želimo svim članovima Dopisne teologije!

 

Idući susret na Kaptolu biti će 6.9.2016. i početi ćemo s Prvom poslanicom Korinćanima! Molimo i druge članove DT-a da nam se pridruže u izučavanju Biblije – žive Božje Riječi!